Predfestivalski program bio je održan dan pred početak festivala, u sredu, 10.jula projekcijom filma “Imaginary friends”, a na dan svečanog otvaranja festivala, otvorena je i izložba “Bata u 90 slika”, u Galeriji Kulturnog centra.
“Prošle godine smo proslavili mali jubilej našeg festivala, a ove godine želimo da nastavimo rast i istovremeno krenemo u novim smerovima. Naš cilj je da ovaj festival, koji je doživeo veliku ekspanziju, vratimo na prvobitnu zamisao, a to je da on postane smotra filmova iz panonskih i podunavskih regija i zemalja.Ovogodišnji prateći sadržaji zavidno će upotpuniti glavni program. Pored razgovora o filmovima koji su postali tradicija festivalam imaćemo priliku da kroz promocije knjiga razotkrijemo i nove knjiđevne ideje filmskog izraza. Sve ovo će ukazati na to koliko je Sombor plodna sredina kontinuiranog razcoja filmske umetnosti. Čast mi je što sam predvodnik ovog projekta i sa radošću vas pozivam, zajedno sa svojim saradnicima, da budete deo ovogodišnjeg šestog izdanja Somborskog filmskog festivala”, rekla je Ksenija Janković, direktorica Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor i Somborskog filmskog festivala.
Pored filmskih ostvarenja, posetioci festivala su mogli da uživaju i u pratećem programu, u okviru kojeg se održala promocija knjiga i radionice. Nakon svečanog zatvaranja festivala i dodele nagrade, održan je koncert filmske muzike u izvedbi glumice Mine Lazarević.
REČ SELEKTORA – DEJAN DABIĆ
U glavnom takmičarskom programu imamo dva izrazito angažovana filma – „Ruski konzul“ Miroslava Lekića koji je ekranizacija istoimenog romana Vuka Draškovića o dešavanjima na Kosovu i Metohiji u vreme jugoslovenske federacije čije posledice osećamo i nekoliko decenija kasnije i „Radnička klasa ide u pakao“ Mladena Đorđevića, savremena socijalno angažovana, ali žanrovski neobično intonirana priča koja se bez anestezije bavi otvorenim ranama srpskog društva. U oba filma, po poslednji put, igraju glumci koju su na svoj neponovljivi glumački način obeležili scene i ekrane širom našeg regiona – u „Ruskom konzulu“ Žarko Laušević i Meto Jovanovski, a u „Radničkoj klasi…“ – Mirsad Tuka. Kao potpuno autorsko osveženje koje je to dokazalo i u susretu sa bioskopskim gledaocima širom zemlje, pojavljuje se drugo dugometražno igrano ostvarenje Marka Đorđevića „Za danas toliko“, film koji osvaja neposrednošću likova i životnim šarmom i u našoj sumornoj (bioskopskoj) stvarnosti deluje kao izuzetak koji (ne) potvrđuje pravilo. Vedar duh, ali i nesumnjive dramske elemente, zaplet i peripetiju dostojnu punokrvnog porodičnog filma nudi i „Živi i zdravi“ Ivana Marinovića, priča o svadbi koju treba organizovati uprkos okolnostima, sa regionalnom glumačkom reprezentacijom u podeli. Tu je i prošlogodišnji dobitnik nagrade u kategoriji mladih autora Somborskog festivala, reditelj Siniša Cvetić, čiji drugi film „Jorgovani“ vivisecira svet televizijskih serija koje su budžetima i popularnošću preuzele primat od filmske industrije i kod nas i u svetu.U selekciji mladih autora imamo filmove koji su se već potvrdili na nekim od najznačajnijih festivala u svetu: „Ekskurzija“ Une Gunjak koja je dobila nagradu u Lokarnu, a govori o seksualnom sazrevanju tinejdžera, „Videoteka“ Luke Bursaća premijerno prikazana na ovogodišnjem beogradskom FEST-u koja intrigira svojom dramaturškom strukturom i provokativnim sadržajem baziranom na američkom niskobudžetnom žanrovskom filmu i „Pelikan“ debitanski film hrvatskog reditelja Nikole Herakovića koji je dobio nagradu na prestižnom festivalu u Talinu – o golmanu koji se nakon povrede nađe na rehabilitaciji u banji, ali je primoran da rešava i vlastitu krizu identiteta.U programu „Kad bi Sombor bio Holivud“ bićemo u prilici da vidimo rediteljski debi poznatog glumca Radivoja Raše Bukvića koji je rođen u Somboru. Reč je o kratkometražnom igranom filmu „Još jedan dan“ koji je prikazan na otvaranju 52. FEST-a, u kojem glavnu ulogu tumači Mira Banjac, u pomalo autiobiografskoj autorovoj priči o baki koja se na dostojanstven način bori sa usamljenošću.
Ove godine, u fokusu kinematografija koje pripadaju porodici naroda podunavsko-panonskih zemalja jeste – slovenačka. Pored ostalog, videćemo i dva zanimljiva kratka dokumentarca autora Vladimira Šojata o dvoje važnih ličnosti kulturne istorije ne samo regiona nego i Evrope, pa i sveta, koje su rođene na teritoriji Slovenije. Glavni junak dokumentarnog filma „Hortikultura Bojana Stupice“ je istaknuti pozorišni reditelj, profesor, upravnik pozorišta, arhitekta, Bojan Stupica dok je junakinja dokumentarca “Ita Rina – Diva iz Divače“, čuvena filmska diva Ita Rina koja je žrtvovala holivudsku karijeru zbog svoje beogradske ljubavi.
Direkcija festivala
Ksenija Janković, direktorica festivala
Rođena je 27.05.1996. u Somboru. Master studije violončela završava 2020. godine na Fakultetu umetnosti u Nišu, u klasi vanrednog profesora dr.um. Srđana Sretenovića (FMU Beograd).
U svojoj mladoj karijeri, ostvaruje niz koncerata u sferi simfonijske, orkestarske i kamerne muzike u zemlji i inostranstvu. “44.Niške muzičke svečanosti”,Premijerni koncerti, koncerti “Evolucija mašte”,”Veče operskih arija”,”Prolećna uvertira”, “Avangardni momenti”,”Ruska noć”, “Svetski dan muzike”, (Niški simfonijski orkestar).“Muzikom za ljubav i mir u svetu”,”Prvi omaž Pavarotiju” ,“What a wonderful world”, “Dunavska sonata” , “Requiem” Mocart, “12 veličanstvenih”, “Stabat mater” Rossini, (Omladinskom filharmonija Naissus).“Damama na dar”, “Nedeljna promenade na Kolarcu”, “Muzički zagrljaj”, operetta “Slepi miš”, “Novogodišnja čarolija”, “Muzički karneval životinja”, “Dvoržak simfonija Novog sveta”(Concertante, FU Niš) “Bečka magija” (Somborska filharmonija)
Od 2017. aktivna je članica gudačkog kvarteta antologijske grupe Kerber, sa kojom i danas održava unplugged koncerte širom zemlje. (Sava Centar, Kombank dvorana, Srpsko narodno pozorište Novi Sad, Dom Vojske Pančevo) 2018. počasni je gost Džez festivala u Petrovcu. (Gudački kvartet QuART) Sa kvartetom QuART, snima za RTS “Osmeh niške violinistkinje”, izvodi klasična dela za kvartet, filmsku muziku i dzez standarde.
Od 2019. članica je italijanskog orkestra “Doc Live” sa kojim održava svetsku orkestarsku turneju u trideset gradova i teatara Kine. Od 2021. aktivan je svirač reosnovane Somborske filharmonije. Od januara 2024. godine, obavlja funkciju v.d. direktorice Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor. Direktorica je muzičkog festivala, međunarodnog karaktera “Somborskih muzičkih svečanosti”-SOMUS-a, Somborskog filmskog festivala, Festivala multikulturalnosti, kao i Festivala “Likovna Jesen” u Somboru. Predsednica je stručnog saveta galerije Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor. Dobitnica je nekoliko nagrada i laureata u sferi klasične muzike.Živi i radi u rodnom gradu Somboru.
Mihajlo Nestorović, kreativni direktor festivala
Rođen je 30. maja 1966. godine u Požarevcu.
Završio glumu na AU Novi Sad 1993. godine u klasi profesora Branka Pleše. Stalni je član ansambla Narodnog pozorišta Sombor od 2001. godine. Igrao je u pozorištima: Duško Radović, Beogradsko dramsko pozorište. Zvezdara teatar, Narodno pozorište Užice, Kruševačko pozorište. Osim glume, bavi se i režijom. Kako u profesionalnim, tako i u amaterskim pozorištima (Zaječar, Užice, Sombor, Čajetina, Crvenka, Prijepolje), kao i produkcijom. Producent je TV serije „Somborskim sokakom“ u 15 epizoda. Autor je preko pedeset kratkih, dokumentarnih, reklamnih filmova, spotova i reklama. Uspešno se bavio i pedagoškim radom (Čajetina, Sombor).
Od 2008. godine, kada preuzima dužnost direktora Kulturnog centra „Laza Kostić“ Sombor, ova ustanova postaje prepoznatljiva na karti znamenitih kulturnih ustanova, ne samo u Srbiji nego i u širem regionu. Svojim angažovanjem u mnogome uspeo je da povrati stari sjaj grada koji se opravdano zove Grad Kulture.
Izuzetnim angažmanom, veoma uspešno realizuje više od 200 projekata godišnje, a neki od najznačajnijih su svakako:
– Obnovljena čuvena „Likovna jesen“, po kojoj je Sombor godinama prepoznatljiv;
– Idejni je tvorac jedinstvene manifestacije „Kulturno leto na selu“, kao i Somborskog leta na ulici „Kultura u srcu grada“, koji se održavaju svake godine;
– Jedan je od osnivača je Džez festivala u Somboru, koji već postaje tradicionalan, kao i jedinstvenog muzičkog festivala SOMUS (Somborske muzičke svečanosti);
– Pod sloganom „Kultura je odelo grada“ načinio je jedinstven godišnji kalendar projekata Kulturnog centra „Laza Kostić“ Sombor za čitavu godinu, čime se nijedna kulturna ustanova u zemlji ne može pohvaliti.
– Obnovio je Somborski salon 2013, na kome su izlagali likovni stvaraoci koji žive, rade ili su rođeni u Somboru, koji predstavlja nastavak tradicije „Prolećne somborske izložbe“, prvi put organizovane 1986.
– 2017. godine osniva , kao autorski projekat, studentski umetnički festival, Art okupacija.
– 2018.godine, kao jedan od osnivača,postaje Direktor Direkcije Sombor film festa.
– Iste godine, osniva Viminacijum fest u Požarevcu i postaje selektor i umetnički direktor festivala.
Od juna 2014. Godine je direktor Narodnog pozorišta Sombor, jednog od najboljih srpskih pozorišta. Višestruko je nagrađivan za svoj rad. Između ostalih priznanja, dobitnik je: Zlatne značke KPZ Srbije, Zahvalnicu Ministra kulture Republike Komi,Ruske federacije, za razvoj kulturnog nasleđa, Dvostruki dobitnik Povelje Kapetan Miša Anastasijević, za razvoj kulture i pozorišta. Nagrade Ministra kulture Republike Komi, za popularizaciju i razvoj kulturnog nasleđa. Oktobarske nagrade Grada Požarevca za 2018.godinu. Nagrada: Nikola Peca Petrović za nauspešnijeg pozorišnog menadžera u Srbiji.
Dr Milivoje Mladjenović, programski direktor
Dr Milivoje Mlađenović, teatrolog (Bijeljina, 1959). Diplomirao i doktorirao na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je upravnik Narodnog pozorišta u Somboru (1989−2000), Srpskog narodnog pozorišta u Novom Sadu (2003−2009), direktor Sterijinog pozorja (2009−2012). Redovni je profesor Pedagoškog fakulteta u Somboru. Bio je umetnički konsultant u Narodnom pozorištu „Sterija“ u Vršcu (2013−2015), trenutno umetnički direktor Gradskog pozorišta “Semberija” u Bijeljini. Osim stručnih i naučnih radova iz nauke o književnosti i iz teatrologije, piše i objavljuje drame, književnu kritiku, eseje, reportaže, scenarije televizijskih emisija. Studije: „Scenske bajke Aleksandra Popovića“, „Odlike dramske bajke“; „U zamku zamki − dramski poetncijal poezije i proze za decu“, “Intertekstualna pletisanka – konstitucija dramskog lika Laze Kostića”. Priredio monografiju “U sazvežđu Milivoja Živanovića”,”Bubna opna” (sabrane radio-drame Grozdane Olujić”, “Prvih pet” (nagrađene drame na Festivalu prvoizvedenih predstava u Aleksincu), knjige dramskih tekstova za decu: „Baš čelik i druge za pozornicu udešene bajke“, itd. Bio je selektor Sterijinog pozorja (2021-2023), Festivala „Glumačke svečanosti Milivoje Živanović“ u Požarevcu, Festivala pozorišne klasike u Vršcu, Festivala prvoizvedenih predstava u Aleksincu, itd. Učestvuje u radu žirija domaćih i stranih festivala.U Šabačkom pozorištu izvedena je njegova komedija „Rable/Vrlina/Greh“, u Narodnom pozorištu Sombor drama „Golubija vremena“ (2016), „Maestro“ (2017), „Mrazović−didaktička antidrama“ (2018), u Gradskom pozorištu „Semberija“ u Bijeljini (Republika Srpska) „Komedija ometena u razvoju“, “Kad sam bio garav” u Pozorištu mladihu Novom Sadu. Na na scenama u Srbiji i regionu izvedeno je petnaestak njegovih dramskih dela za decu. Nagrade: „Nikola Petrović Peca“ za izuzetan doprinos razvoju pozorišne umetnosti u Srbiji, „Oktobarska nagrada Grada Sombora“ (2017) i dr. Član Direkcije Somborskog filmskog festivala − od osnivanja, 2018 godine.
Dejan Dabić, selektor festivala
Urednik je filmskog programa Niškog kulturnog centra. Od 1997. jedan je od glavnih organizatora i selektor Festivala glumačkih ostvarenja u Nišu. Uređivao je Filmski program na gradskoj Niškoj televiziji, objavljivao filmske kritike u štampi, pokretač je i jedan od urednika filmskog časopisa „Filaž“ iz Niša. Autor je knjiga „Prohujalo (sa) etrom“ i „Nebo iznad celuloida“ i koautor knjiga „Vodič kroz 40 godina Festivala glumačkih ostvarenja u Nišu“, „Vodič kroz 50 godina Festivala glumačkih ostvarenja u Nišu“ i „Na talasima animacije“. Kao scenarista i reditelj, uradio je oko 20 kratkih animiranih ostvarenja, nagrađivanih na domaćim i međunarodnim festivalima: „Krletka“ (2002. Godine nagrada „YU ASIFE“ na Martovskom festivalu), „Odraz“, „Predvodnik“, „Brbljiva kornjača“, „Veština čitanja“ i „Pasje doba“. Napisao je scenario i režirao dokumentarni film „Pioniri niškog filma“ i dokumentarno-igrani film „Upoznajte Toma Laha“. Kao član FIPRESCI Srbija predsedavao je žirijem kritike Festivala evropskog filma na Paliću, Festivala „Novosadska arena“ i Martovskog festivala. Tokom 2019. godine bio je član žirija na SOFEST-u i član komisije za dugometražni I kratkometražni dokumentarni film Filmskog centra Srbije. Član je Međunarodne asocijacije animatora – ASIFA. Skupština grada Beograda izabrala ga je 2019. za umetničkog direktora Martovskog festivala.
ŽIRI FESTIVALA
ŽIRI GLAVNOG PROGRAMA
Vesna Čipčić
Vesna Čipčić je srpska pozorišna, televizijska i filmska glumica. Rođena u Kikindi. Sa glumcem Aleksandrom Sašom Alačom ima ćerku Aleksandru i sina Ivana. Živi i radi u Beogradu.
Glumu je diplomirala 1977. godine na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu. U Narodnom pozorištu u Kikindi je igrala predstave od 1969. do 1975. godine kada je postala član Pozorišta na Terazijama. Od 1979. godine je bila član ansamla Beogradskog dramskog pozorišta, ali je sarađivala i sarađuje sa mnogim teatrima. Na filmskom platnu, odnosno TV ekranu prvo put se pojavila 1976. godine. Ipak, veliku prepoznatljivost joj je donela uloga Vesne Šurdilović u seriji “Vruć vetar” odnosno filmu “Avanture Borivoja Šurdilovića”. Upravo je po ovoj ulozi pamte stariji gledaoci, mada je popularnost stekla i ulogom Elze iz popularne “Žikine dinastije”. Mlađi gledaoci je poznaju po ulogama u serijama “Zvezdara”, “Sumnjiva lica”, “Kalkanski krugovi” itd.
Ana Maria Rossi
Ana Maria Rossi je filmska i televizijska rediteljka. Radila je godinama na televiziji. Autorka je dokumentarnih, promotivnih filmova, reklama, bavila se i marketingom. Rediteljka je srpskog dela filma “Neke druge price” koji je prikazan na više od četrdeset festivala i dobio je šest nagrada. Rediteljka je i koscenaristkinja filma “Ajvar” koji je premijerno prikazan na Festivalu Evropskog filma na Paliću u julu 2019. godine. Od tada je na dvadesetak festivala dobio 18 nagrada. Posle beogradske 2019. godine, počeo je da se prikazuje u bioskopima u Srbiji i regionu.
Radovan Vujović
Diplomirao je 2005. godine na Fakultetu dramskih umetnosti, u klasi prof. Biljane Mašić. Bio je stalni član ansambla Pozorišta „Boško Buha”, a 2010. godine prelazi u Jugoslovensko dramsko pozorište. Stalni član ansambla Drame Narodnog pozorišta postao je 16. maja 2024. godine.
POZORIŠTE (izbor):
JDP: Alisa u zemlji strahova (Dodo i Riba), Mnogo buke ni oko čega (Don Pedro),Ajnštajnovi snovi (Pepino, Johan, Dr A, Tonino), Uobraženi bolesnik (Belina), Zmajeubice, Sumnjivo lice (Vića), Otelo (Kasio), Metamorfoze, Rođeni u JU, Sanjari (Ferdinand Štader), Švabica (Miša), Tartif (Damis), Kako vam drago (Orlando), Rasprava (Mesrin), Šuma (Aleksej Sergejevič Bulanov), Tako je moralo biti (Milan);
BOŠKO BUHA: Petar Pan (Petar Pan), Plava ptica (Tiltil), Mandragola (Ligurio);
PUŽ: Gospodar pesme, Uspavana lepotica, Laza mamina maza;
MADLENIANUM: Miholjsko leto (Aleksije Nikolajevič Beljajev);
SNP: Brod za lutke (Pospanko, Medvedić, Orlić, Orao, Ivica),
ATELjE 212: Proslava (Mihael).
TELEVIZIJA: Vreme zla, Državni službenik, Koreni, Vojna akademija,Komunalci,Deca zla,Tunel,V (Fau) efekat, Vreme smrti…
FILM: Bilo jednom u Srbiji, Kralj Petar I, Izgrednici, Šejtanov ratnik,Heroji Halijarda…
NAGRADE:
Godišnje nagrade JDP (2016, kolektivna 2011, 2009)
„Dr Branivoj Đorđević“ za lepotu govora (2018, 2010)
Nagrada iz Fonda „Dara Čalenić” za najboljeg mladog glumca na 54. Sterijinom pozorju 2009. godine
„Car Konstantin” na 53. Filmskim susretima u Nišu i „Bata Živojinović“ na SOFESTu za ulogu u filmu Izgrednici
Nagrada za najbolju sporednu mušku ulogu u filmu Kralj Petar Prvi na 54. Filmskim susretima u Nišu
Nagrada za najboljeg glumca na Festivalu Zaplet u Banjaluci
Nagrada za glumačko ostvarenje na festivalu Vršačka pozorišna jesen
ŽIRI SELEKCIJE FILMOVA MLADIH AUTORA
Pavle Mensur
Pavle Mensur je srpski televizijski, filmski i pozorišni glumac, prepoznatljiv po ulogama u serijama “Grupa”, “Svindleri”, “Kalkanski krugovi”, “Vreme smrti” – filmovima “Usekovanje”, “Komedija na tri sprata”, “Indigo kristal” i mnogim drugim… Rođen je 1.avgusta 1999. godine u Beogradu. Posle srednje škole, 2017. Godine, upisao je Fakultet dramskih umetnosti u Beogradu u klasi Biljane Mašić. Dobitnik je nekoliko nagrada za svoja ostvarenja. Sterijina nagrada za najboljeg mladog glumca na 65. Sterijinom pozorju za predstavu “Kretanje”. Film “Usekovanje” gde tumači glavnu ulogu dobijo je 12 internacionalnih nagrada, a iza sebe ima i nekoliko važnih nominacija na filmskim festivalima. Živi i radi u Beogradu.
Ljubomir Bulajić
Rođen je 1988. godine u Beogradu, gde je 2006. godine diplomirao glumu na Akademiji umetnosti u klasi profesorke Mirjane Karanović. Redovni je član glumačkog ansambla Beogradskog dramskog pozorišta, u kome je ostvario veliki broj uloga, između ostalog u komadima “Plastelin” i “Kad su cvetale tikve”, kao i u nedavno premijerno izvedenoj predstavi “Living room” u režiji Ersana Mondtaga… U pozorištu Madlenianum igra u predstavi “Da krenemo ispočetka” Erika Emanuela Smita u režiji Ade Lazić. Igra takođe u serijama “Državni službenik”, “Zlatni dečko”, “Saaga o tri nevina muškarca”, “Amanet”, “Put ružama posut”, “Šešir profesora Koste Vujića”, “Plavi voz”…
Stefan Vukić
Rođen 1991. godine u Beogradu. Diplomirao je glumu na Akademiji Umetnosti Novi Sad, u klasi profesorke Jasne Đuričić. Uloge u Narodnom pozorištu Sombor: Maksa (Roksandra, Načelnik) – učenik, MiSterija režija: Dušan Petrović. Film: “Branio sam mladu Bosnu”, uloga narednika, scenario i režija Srđan Koljević, “Nedelja” (Zdravko). Serija: “Kljun…